4 maja 1980. godine umro je Josip Broz Tito.
Jugoslavija i čitav svijet žalili su odlazak jedne od najznačajnih ličnosti 20 vijeka. Zastave su spuštene na pola koplja na Capitol Hill-u, Kremlju, na Buckingham Palace, Elysian Fields/Jelisejskim poljima, dvorcu Hofburg u Becu...
O sahrani predsjednika Tita, pored stalno akreditovanih predstavnika svjetske štampe u Jugoslaviji, izvještavao je i 721 novinar-specijalni izvještač listova, televizijskih i radio-stanica iz 58 zemalja,
Tim povodom, prvi i jedini put u istoriji, održana je sjednica Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija sa samo jednom jedinom tačkom dnevnog reda.
Proglašeni su višednevni nacionalni dani žalosti u više od 80 zemalja svijeta.
Istaknuti španski revolucionar Simon Sančes Montero, otvorio je 10. maja uveče veliki komunistički miting u Madridu, ovim riječima:
»Međunarodni radnički i komunistički pokret izgubili su jednog od svojih najvećih sinova, jugoslovenski narod vođu svoje revolucije, svijet neumornog borca za mir.. .«,
Prekinuo ga je snažan i dug aplauz 50.000 ljudi, koji su se okupili na madridskom stadionu La Ventis. Predsjedništvo velikog mitinga, u kojem su bili Dolores Ibaruri La Pasionarija, Enriko Berlinguer i Santjago Kariljo, i pedeset hiljada ljudi digli su se na noge. »Drugovi«, nastavio je Montero, »umro je veliki revolucionar, i veliki prijatelj španskog naroda, drug Josip Broz Tito. Pozivam vas da minutom ćutanja odamo poslednju poštu tom velikom revolucionaru«. U nijemoj tišini, 50.000 ljudi stali su kao ukopani.
Samo su se crvene zastave vijorile iznad mnogih podignutih pesnica. A onda se opet razlegao dug aplauz.
Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovalo je 209 delegacija iz 128 zemalja, 31 predsjednik republike, 4 kralja, 6 prinčeva, 22 predsjednika vlada i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata.
kakav tandem nesto najbolje sto smo ikada imali
JUGOSLOVENI
jedan hrvat i jedan srbin
ni jednom ni drugom ova puka odrednica nije znacila nista vise od obicne cinjenice ali vera u pobedu i bolje sutra
i posvecenost stvaranju najbolje moguce zemlje za sve nase ljude znacila im je sve tim su ciljevima posvetili svoje zivote i ostali im verni do poslednjeg daha retko se radjaju takve velicine...jednom u milion godina....
Ode Tito preko Romanije Pisao: Miroslav Krleža Nema dana da ne razmišljam o njemu. Bio je kartaš prvog reda, njega je u životu karta uvijek dobro išla. U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih koje sam ja zapamtio u svom ‘kratkom životu’ Kad je riječ o Titovoj smrti, treba reći da nema takve posmrtne počasti koja bi znala odraziti simbolično značenje njegove pojave među nama. Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije posumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima. Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije. Ode…