Vipera
Osobno mislim, bez nekih dokaza, da svi zakoni koje donese Šumska, jesu u nekom dijeli kriminalni. Naprosto, Dodik i njegova ekipa, ali i SDS kao glavna opozicija drugačije ne mogu
Neosporna je činjenica je da BiH izvozi struju i da je postala ozbiljan igrač na energetskom tržištu u ovom dijelu Evrope. Prestanak rada Aluminijskog kombinata u Mostaru samo je dodatno uticao i uticaće na povećanje izvoza el. energije. BiH je i prije prestanka rada Aluminija izvozila struju.
Pouzdano znam da te mini hidroelektrane ne projektuju nikakvi ozbiljni projektantski biroi niti stručnjaci od formata. U SFRJ, te su projekte radile renomirane firme svjetskog ranga, čitaj Energoinvest, Energoprojekt i sl. i tu nije bilo nikakvih improvizacija niti smije da ih bude. U našem slučaju danas te elektrane projektuju uglavnom priučeni "stručnjaci" sumnjivih diploma, a na opremi se štedi da bi se što više ukralo pa se ugradjuju kritični elementi proizvedeni ko zna gdje, dok Končarevi releji i sklopke rade besprekorno još od dana kada su instalirane. Rezultat je sledeći:
Protesti protiv izgradnje tih minihidrocentrala se održavaju širom bivše Jugoslavije i na većini lokacija imamo samo problem i ništa više:
Bitka za Kruščicu i druge rijeke u BiH
Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal obnovljivih izvorima energije. Ali, ako se nastavi ovim tempom, iskorištavanjem prirodnih resursa, taj potencijal će se uskoro drastično smanjiti. Stari projekti za novo doba.
Sredinom prošle godine počela je „bitka za Kruščicu", rijeku koja protiče kroz istoimeno mjesto u centralnoj Bosni nadomak Viteza, koja je samo jedna od 250 rijeka u BiH na kojima je planirana izgradnja 350 malih hidroelektrana (MHE). „Bitka" je počela kada je bez dokumentacije pokušan početak gradnje MHE, što je svojim tijelima spriječilo nekoliko žena na seoskom mostu. Od tada pa sve do danas, u tri smjene dežuraju na mostu. Dežuraće kažu i dalje.„Tukli su nas, ali u nama se probudio inat!"„Svojim tijelima smo zaštitili rijeku. Bila sam na mostu kada je policija nasrnula na nas 24.8.2017. godine. Nekoliko dana ranije vratili smo kamion sa cijevima. Sklanjali su nas i tukli, a u nama se još više stvorio inat da branimo svoju rijeku. 90 odsto stanovništva potpisalo je peticiju kojom se protivi izgradnje MHE i mi nećemo odustati“, kaže Maida Bilal iz Kruščice, jedna od žena koja skoro godinu dana ne dozvoljava prolaz mehanizaciji i početak gradnje MHE na Kruščici. Zbog toga je došlo do fizičkog obračuna specijalaca MUP-a Srednjobosanskog kantona i mještana koji su tada protestovali zbog izgradnje hidroelektrane. Nekoliko lica je povrijeđeno.
Pogledajte video 02:17 Vitez: Mještani Kruščice protiv gradnje mini hidroelektrana
Ilomska, Medna, Mostar, Čemernica,, Modrac, Grabovica... spisak malih hidroelektrana je dugačak. Neke su stare, a neke novijeg datuma. Neke od njih su izgrađene bez potpune dokumentacije, što podrazumijeva izradu studije uticaja na životnu sredinu. Međutim, nadležni se često pravdaju devizom da za hidroelektrane male instalisane snage nije potrebna studija, ali je problem što se u daljem postupku povećava snaga bez pratnje nadležnih organa tokom izgradnje.
Prljav posao
Ogroman potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije leži u Bosni i Hercegovini, ali je taj kapacitet svake godine sve manji. Posebno u oblasti hidroenergije, jer gotovo da nema rijeke na kojoj ili nema ili nije planirana izgradnja neke hidroelektrane.
Problem nastaje onog trenutka kada se instalisana snaga povećava bez saglasnosti nadležnih organa, kao što je to slučaj kod mnogih malih hidroelektrana.
📷
„BiH ima 250 rijeka na kojima je planirano preko 300 hidroelektrana što praktično znači da je na svakoj rijeci planirana po jedna hidroelektrana. Pozitivno u svemu tome je da vidimo veliki otpor lokalne zajednice, da to nisu više samo ekološke organizacije koje se bore protiv ovakvih projekata, već i obični građani koji shvataju da su hidroelektrane prljav posao koji donosi štetu i prirodi i građanima", kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Iz Centra za životnu sredinu tako su godinama upozoravali na povećanje instalisane snage MHE Ilomska, zbog čega se vodio dugogodišnji spor s obzirom da je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska. Međutim, Vrhovni sud je poništio raniju presudu Okružnog suda Banjaluka iz 2016. godine a na osnovu koje je Regulatorna komisija za energetiku RS ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska.
„Vrhovni sud kaže da je sve regularno i da presuda Okružnog suda nije bila osnovana. Mi smo donijeli odluku da ne idemo dalje u postupak. Ne slažemo se sa odlukom Vrhovnog suda i preostaje nam jedino apelacija Ustavnom sudu, koju nismo u mogućnosti da realizujemo”, rekla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.
📷
Krupa, Medna... lista nema kraja
Bitke za prirodu se nastavljaju, poručuju iz Centra za životnu sredinu. Sada je u fokusu HE Krupa kod Banjaluke gdje je predviđe na izgradnja brane do 20 metara i premještanje magistralnog puta. Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu i zvanično se nedavno izjasnio protiv planirane gradnje hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas sa četiri od ukupno sedam glasova, a sada se traži od Grada Banjaluka sprovođenje javne rasprave o ovom pitanju.
U centru pažnje je i HE Medna na Sani a borci za prirodu i ove su godine zatražili da se izvor Sane kao i tok rijeke treba zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, uprkos izgradnji HE Medna, koja je, kako tvrde smanjila gornji tok rijeke i uništila kompletnu prirodnu okolinu na tom prostoru.
Nema ideja za projekte obnovljivih izvora energije
Problem u BiH je što se ne prave studije o tome koliko zapravo uticaja na životnu sredinu imaju male hidroelektrane. To je tema i godišnjeg sastanka Friends of the Earth Europe, evropskog ogranka najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu životne sredine, koji se održava ovih dana u Banjaluci.
„Balkan je predio visoke bioraznolikosti i u relativno prirodnom stanju. Zato je bitno da se rijekama ovdje upravlja na pravi način. Ne možemo na jednoj maloj rijeci praviti pet hidroelektrana. U ovoj regiji je popularno da se stari projekti izvlače iz ladica, projekti stari i po 50 godina, jer nema ideja da se krene u projekte obnovljivih izvora energija koji nisu nužno hidroelektrane. Investitori često dolaze iz zemalja EU pa ćemo pomoći u podizanju svijesti javnosti prilikom ovakvih i sličnih investicija“, kaže Jagoda Munić, direktor Friends od the Earth Europe.
Autor Dragan Maksimović
Datum 20.06.2018
ili
OPŠTINSKI ODBOR DNS-a SOKOLAC PRUŽA PUNU PODRŠKU GRAĐANIMA KOJI SE BORI PROTIV IZGRADNJE MINI HIDROELEKTRANA NA RIJEKAMA KALJINI I BIOŠTICI.
Ova suluda inicijativa imaće katastrofalne posledice i trajnu degradaciju ekosistema i flore i faune ovih dviju rijeka. Na osnovu dosadašnjih isksustava svih evropskih zemalja u kojima su nekada gradjene ove mini hidroelektrane dokazano je da njihova izgradnja dovodi do trajnog gubitka plodnog tla, okolnih šuma, uništavanja izvora pitke vode, mijenja se hemija i temperatura vodotoka i dovodi do promjene mikroklime okolnih područja. Nepopravljivo se uništava priobalno područje i čitav sliv i kompletan riblji fond koji je posle nemoguće obnoviti.
Direktna ekonomska šteta je takodje velika jer Republika Srpska kroz poticaje za izgradnju ovih mini centrala godišnje gubi oko 4 miliona maraka. U sistemu koncesija i podsticaja isključivi dobitnici su vlasnici tih mini hidroelekrana i banke koje ih kreditiraju. Takodje, ovde je neophodno naglasiti da su Bosna i Hercegovina i Republika Srpska najveći izvoznici struje na Balkanu. U 2018 godini BiH je izvezla struje u rekordnoj vrijednosti od 574 miliona KM, a od te količine Republika Srpska gotovo polovinu, u vrijednosti od 286 miliona maraka. U normalnim hidrometeorolškim uslovima BiH je u stvari već godinama jedini izvoznik struje na Balkanu. Podaci o izvozu električne energije iz BiH u zadnjih 6 godina su sledeći, a pri čemu je Republika Srpska izvezla i zaradila polovinu: 2018: 574,0 mil KM, 2017: 462,9 mil KM, 2016: 322,4 mil KM, 2015: 284,4 mil KM, 2014: 308,6 mil KM, 2013: 471,9 mil KM.
Dekle, očigledno je da je izgradnja mini hidrocentrala potpuno nepotreban i štetan projekat.
MI, OBIČNI GRADJANI, NEMAMO, NITI ĆEMO IMATI, BILO KAKVE KORISTI OD OVIH HIDROELEKTRANA NITI ĆEMO PLAĆATI JEFTINIJU ELEKTRIČNU ENERGIJU.
Pošto su mini hidroelektrane na Kaljini i Bioštici nepotrebne i apsolutno promašena i neopravdana incijativa, OPŠTINSKI ODBOR DNS-a SOKOLAC zahtjeva od nadležnih organa Opštine Sokolac da obustavi bilo kakvu dalju inicijativu u vezi ove katastrofalno ideje, a od načelnika opštine Sokolac Milovana Bjelice i odbornika Skupštine Opštine Sokolac tražimo da uvedu Moratorijum na neodredjeno vrijeme na izgradnju bilo kakvih objekata kako na rijekama Kaljini i Bioštici, tako i na ostalim vodotocima na području opštine Sokolac.
